Opis

Talladega_500
Početnik
Posts: 7
Joined: 15 Aug 2011 17:53

Opis

Post by Talladega_500 »

Početkom 1950ih godina dok se svet još uvek oporavljao od rata, auto industrija u Americi je blistala. Amerika je bila jedna od retkih svetskih sila koja nije bila uništena tokom rata tako da vreme nije trošeno na oporavak. Međutim, koliko god su Američki veći automobili bili dominantni na domaćem tržištu, u klasi roadstera su dominirali Jaguar, MG i Austin Healey. Jedan od prvih Američkih posleratnih roadstera je bio 1951 Nash Healey urađen u saradnji sa Italijanskom kućom Pininfarina, ali sa visokom cenom se nije proslavio. General Motorsov dizajner Harley Earl, koji je stekao slavu sa prelepim Buickima iz 1930ih i 1940ih godina, je uspeo da ubedi Američkog giganta da domaća kompanija takođe može da napravi odličan roadster koji će dominirati na tržištu. Početkom 1952 godine GM je odobrio ideju i Earl se dao na posao. Kao rezultat je nastala 1953 Corvette, u početku poznata kao Project Opel. Prvi modeli su bili ručno sklapani u Američkoj državi Michigan, a ceo automobil je bio napravljen od tada revolucijarnog fiberglassa. Rumor je da je GM odabrao fiberglass zbod nedostatka metala nakon rata u Koreji mada postoje priče da je fiberglass odabran najviše zbog težine. Ispod haube se nalazio 235cid/3.9L I6 motor sa 150 ks koji je preuzet iz pickup dok je menjač bio dve brzine automatik. Međutim, i pored velikih očekivanja Corvette je već u prvoj godini dobila velike kritike. U poređenju sa Britanskim i Italijanskim sportskim automobilima iz navedenog perioda, Corvette je bila spora, menjač je bio zastareo, a kočnice su bile ispod proseka. Kupcima se takođe nije sviđalo što je jedina boja bela pa je prve godine prodato samo 300 primera. Za 1954 godinu Chevrolet je unapredio Corvette. Dodate su tri nove boje (crna, plava i crvena), a dileri su takođe po spcijalnoj naruđbi mogli da instaliraju supercharger. Prodaja je skočila na solidnih 3,640 primeraka, ali GM nije bio zadovoljan i odlučio je da ugasi Corvette. Razloga za ovaj potez ima nekoliko. Chevrolet je pre svega bio osnovna GM divizija i ljudi nisu navikli da plaćaju visoke cene za njegove automobile, a prodaja takođe nije zadovoljila da bi se napravio značajan profit. Međutim, kada je GM već odustao pojavio se veliki rival Ford. Naime, Ford je za 1955 godinu predstavio model Thunderbird koji je takođe bio mali roadster, ali je od samog starta nudio V8 kao opciju. Thundebird je premašio sva očekivanja i prve godine je prodato 16,155 primeraka. Ne želeći da prizna poraz od velikog rivala, Chevrolet je odlučio da unapredi Corvette, a u pomoć je pozvan Zora Arkus Duntov, koji će ostati upamćen kao otac Corvette. Prvi potez Duntova je bio predstavljanje V8 motora, a to se desilo već 1955 godine kada je stigao 265cid/4.3L sa 195 ks. Međutim, prodaja je nastavila da pada i iznosila je samo 700 primeraka. Za 1956 godinu Corvette dobiva prve značajnije dizajnerske promene. Fuel injection, koji je predstavljen dve godine ranije na konkurentu Mercedes 300SL, je takođe postao opcija, a snaga je povećana na 225 ks. Za 1957 godinu Chevrolet je konačno postao ozbiljan za Corvette performance. Najjači motor je sada bio 283cid/4.6L čija je snaga iznosila 283 ks čime je Corvette postala prvi automobil koji je izvlačio jedan konj po kubnom inču. Kupac je takođe mogao da dobije i prozore na dugme, spuštanje krova na dugme, četiri brzine manualni menjač i bolje kočnice. Za 1958 godinu snaga je povećana na 290 ks, a prodaja je iznosila tada rekordnih 9,168 primeraka. Corvette je takođe ostala bez domaće konkurencije pošto je Ford dodao zadnja sedišta na Thunderbird i odlučio da krene drugim putem. Iste godine Corvette dobiva novi dizajn koji je ostao u proizvodnji sve do kraja generacije 1962 godine. Za poslednju godinu prve generacije, 1962, novi 327cid/5.4L motori su postali standari, a njihova snaga se kretala od 250 ks do 360 ks. Druga generacija Corvette, poznata kao C2, je bila dizajnirana od strane Larry Shinoda i pojavila se u prodaji 1963 godine. U pitanju je bio potpuno novi dizajn koji se danas smatra među najlepšima u istoriji Američke auto industrije. Po prvi put i coupe je postao opcija kao i specijalna verzija poznata kao Sting Ray. Do kraja druge generacije, 1968, jedina dizajnerska promena viđena je zadnje staklo koje je samo 1963 godine bilo podeljeno na dva dela. 1965 godine kupac je mogao da dobije Corvette sa 396cid/6.5L i 425 ks, a kasnije je ista snaga postojala i iz čuvenog 427cid/7.0L motora mada su testovi pokazali da snaga ustvari iznosi 560 ks. Chevrolet je napravio samo 20 ovakvih primera i njihova cena danas prenosi milion dolara. Iako GM u navedenom periodu nije učestovavo u auto sportu, Duntov je ipak planirao da napravi određeni broj laganih Corvette koji bi se mogli nositi sa Ford i Shelby Cobra. Međutim, samo pet primera su napravljeni i danas se nalaze u privatnim vlasništvima. Corvette C3, predstavljena 1968 godine je opstala najduže u proizvodnji i proizvodila se sve do 1982 godine. Kupci su napred znali osnovne linije dizajna zahvaljujući Mark Shark II konceptu kao i Hot Wheels liniji auto igračka, a iako dizajnerski novi 1968 model je tehnički bio identičan kao i prethodnik. Linije sa C3 se takođe bio inspiracija za sve buduće Corvette uključujući i sadašnji model. 1970 godine Corvette dobiva najveći motor u svojoj istoriji, 454cid/7.4L sa 390 ks, kasnije i 425 ks, ali od tog momenta sledi mračni deo Američke auto industrije. Naime, početkom 1970ih godina država je po prvi put zahtevala određene sigurnosne mere kao i standarde o izduvnim gasovima. 454cid je opstao do 1975 godine, a ostatak generacije standardan motor je uglavnom bio 350cid/5.7L čija se snaga kretala od 175 ks do 230 ks. 1978 godine Corvette postaje pace car za Indianapolis 500 trku, a naredne godine prodaja dostiže rekordnih 53,807 primeraka. Sa dizajnerske strane minimalne promene su stigle 1977 godine, ali značajnijih promena nije bilo sve do C4 1984 godine. Da bi što bolje pripremio novu Corvette za tržište, Chevrolet nije proizvodio 1983 model. Između 44 i 47 primeraka je napravljeno za testiranje, a samo jedan model je preživao i danas se nalazi u muzeju. Dizajn je predstavljao modernije linije, ali su slične linije sa C3 i dalje mogle videti. Sa mehaničke strane aluminiska suspenzija i kočnice su bile nove, a dizajn se takođe mogao pohvaliti sa većim enterijerem. Sve do 1990 godine nije bilo nekih mehaničkih promena. Motor je i dalje bio 350cid/5.7L, a snaga je iznosila 240 ks. I onda 1990 godine stiže ZR1 opcija, koja je postavila nove standarde tokom ranih 1990ih godina. Naime, 1986 godine Chevrolet i Lotus (tada pod vlasništvom GM) su ušli u zajedničku saradnju da naprave moćni V8 motor čija je snaga iznosila 375 ks. ZR1 je postavio nekoliko rekorda uključujući 24 sata rekord po brzini kada je Tommy Morrison u proseku vozio 175 mph (282 km/h). ZR1 je opstao u proizvodnji do 1995 godine i do tada je prodano 6,939 primeraka. Za kraj generacije je stigao i Grand Sport model, koji se proizvodio samo 1996 godine i prodan u samo 1,000 primera. C5 se našao u prodaji 1997 godine, ali se dizajn nije značajnije menjao. Kupac je dobivao moderne linije, ali se inspiracija prethodnika lako mogla primetiti. Najviše pažnje je privukao novi Z06 model koji se pojavio u prodaji 2001 godine, ali nije privlačio veću pažnju sve do naredne godine kada je snaga iznosila 405 ks. Ubrzanje do 100 km/h je iznosilo 3.9 sekunde i Corvette je mogla na stazi da se nosi sa konkurentima kao što su Dodge Viper i Porsche 911 Turbo, iako je koštala poprilično manje. U istom periodu Pratt & Miller je počeo da sprema trkačke Corvette za 24 sata Le Mans kao i Američku Le Mans seriju. Corvette je toliko bila dominantna da i danas drži velik broj rekorda. Novi model sa minimalnim dizajnerskim promenama se pojavio u prodaji pre četiri godine. Z06 je sada razvijao 505 ks, ali je najviše pažnje privukla ZR1 opcija predstavljena prošle godine. ZR1 pokreće 6.2L supercharged V8 motor koji razvija 638 ks što je čini najmoćnijiom serijskom Corvette ikada napravljenom. Ubrzanje do 100 km/h iznosi samo 3.3 sekunde dok je maksimalna brzina 330 km/h. ZR1 je takoše prva serijska Corvette sa cenom preko $100,000. U isto vreme Pratt & Miller je nastavio da proizvodi trkačke verzije koje su nastavile da dominiraju na Le Mans 24 sata i Američkoj Le Mans seriji. Prema najnovijim vestima nova Corvette se očekuje u prodaji za tri godine, a po prvi put se može očekivati i sedan koji bi bio u klasi sa Porsche Panamera, Aston Martin Rapide i Lamborghini Estoque.

Izvor: www.oldtajmeri.rs

Return to “Corvette”